„Photo dump“ ili postavljanje prividno nepovezanih galerija fotografija, postao je trend na Instagramu negde u vreme pandemije Covid 19. Cilj ovih, doslovno prevedenih „fotografskih deponija“ je prikazivanje sebe kao osobe koja ne mari toliko na koji način se prikazuje na internetu, već je ideja prikaz realnosti. Neretko se na ovim slikama nalaze fotografije prosute kafe, ili kućnog nereda koji za cilj imaju pojačavanje utiska o „nesavršenosti ljudskog postojanja“. Međutim, da li su ovakve galerije zaista nepromišljeni neredi, ili u njihovo pravljenje ipak ulazi određeni kreativni ili čak poslovni napor?
Prikazivanje sebe nije uvek bio najvažniji aspekt društvenih mreža. Verovatno se većina vas seća perioda kada smo sa rođendana ili žurki postavljali cele galerije fotografija koje su slikane nečijom digitalnom kamerom. Tu je retko dolazilo do „probirivanja“ fotografija, već su sve slike sa kamere, prebacivane direktno na Facebook profil. Na taj način je svako mogao da preuzme svoje slike.
Naravno, ovaj način deljenja fotografija neretko bi doveo do ismevanja osoba koje su smešno ispale na nekoj od fotografija. Međutim, u to vreme društvene mreže su masovno korišćene kao alternativan način da se čujemo sa svojim krugom prijatelja ili porodicom koja živi daleko. Danas se sve češće, čak i privatne društvene mreže sa zaključanim profilima koriste za samopromociju.
Ona ne mora da bude isključivo promovisanje nekakvih proizvoda ili biznisa, već se sve češće biznis povezuje sa osobom – osoba postaje brend. Ranije je, pogotovo na Instagramu, cilj bio postavljanje što boljih fotografija osobe-brenda, najčešće profesionalno urađenih. Ovakve fotografije uključivale bi veliku količinu fotošopiranja tela i lica osobe, što je dovelo do promovisanja nedostižnih standarda lepote.
PANDEMIJA
U vreme pandemije, svima nam je falila ljudskost i posebno ljudska nesavršenost. U vreme kada je većina nas ostala sama ili sa malim brojem porodičnih članova u domovima, jedini način da stupimo sa drugim ljudima u kontakt bile su društvene mreže. Ono što je brzo shvaćeno i zbog čega su „photo dump“-ovi i postali popularni jeste to da nam društvene mreže ne mogu biti prozor ka ljudskosti ukoliko niko na Instagramu ne izgleda kao običan čovek.
Ono što „photo dump“ pruža jeste da se upoznamo sa osobom, njenom kreativnošću da svoj dan/mesec ili godinu prikaže kroz, sada najviše 20 fotografija. Prema Svetskog zdravstvenoj organizaciji (WHO) 1 u 4 osobe na svetu se oseća usamljeno. Što znači da i bez obzira na to što se nalazimo u post kovid eri, izolacija je itekako uticala na nas, a njena posledica je broj usamljenih ljudi čiji je jedini način na koji znaju da stupe u ljudski kontakt društvena mreža.
GENERACIJA Z
Generacija Z je u velikoj meri žrtva interneta, ali u drugačijem smislu u odnosu na ranije generacija. Mi smo odrasli na internetu. Većina nas je još u osnovnoj školi imala profil na različitim društvenim mrežama i odmalena je došlo do prezasićenja „savršenstvom“ koje, pogotovo Instagram, propagira.
Generacija Z je generacija koja najviše od ranijih zna i misli o sopstvenom mentalnom zdravlju, te nije čudo da je upravo od njih došao ovakav trend. U pokušaju ili želji da se razlikuju od prethodnih generacija na internetu, napravili su ovaj trend.
U početku se činilo da nije bilo reč o trendu, do trenutka kada su poznate Gen Z osobe počele da koriste ovaj način postovanja na društvene zvanično smo počeli da govorimo o internet trendu. Osobe poput Emme Chamberlain, Olivie Rodrigo i Belle Hadid prve su počele sa ovim trendom, nakon čega su i mnogi stariji poznati počeli da ga koriste. Međutim, ono što je vidljivo jeste da su osobe poput porodice Kardašijan koja je su svoju slavu stekle na osnovu prethodno nametnutih standarda i montiranih slika, teško prelaze u „photo dump“ vid postovanja jer i dalje sve izgleda „veštačko“.
DA LI JE „PHOTO DUMP“ ZAISTA AUTENTIČAN?
Ono što je zanimljivo jeste da je nakon što je „photo dump“ vidno postao trend na internetu, Instagram odgovorio uvođenjem mogućnosti da sada postavimo i do 20 fotografija odjednom. Kako stoji na većini sajtova koji se bave Instagram algoritmima, što se tiče postova koji sadrže fotografije, karoseli ili galerija fotografija su optimalni sadržaj koji dovodi do najvećeg dosega.
S tim u vezi, za promovisanje brenda jeste upravo ovakvo postovanje. Kako bi privukli mlađu publiku, influenseri su upravo počeli da koriste „photo dump“ kako bi delovali „autentičnije“. Međutim, da li zaista govorimo o autentičnosti i slobodi izražavanja kroz ovakav vid posta? Još od kada je fenomen „photo dump“-a nastao, pojavili su se ljudi koji na društvenim mrežama uče ljude kako pravilno napraiti „photo dump“.
Pored toga, među prvim stvarima koje izađu kada pretražimo „photo dump“ na Tik Tok izlazi šta napisati kao opis ispod „photo dump“-a. Ako nam neko govori kako se pravilno pravi fotografska deponija i šta napisati ispod nje da li onda zaista govorimo o autentičnom, ljudskom, nesavršenom iskustvu? Da li ovde govorimo o komodifikaciji? Iako nemamo prodavanje proizvoda, što je obično cilj komodifikacije, ovde imamo zapravo prodavanje stila života.
@aniyahmorinia save as inspo for your next Instagram caption! i missed making these videos so much wow #greenscreen #instagramcaptions #igcaptions #photodumps ♬ original sound – aniyahmorinia
Naslovna fotografija: Canva AI