Abhora Shon: Dreg je uzimanje bola, i pretvaranje u snagu

Severna Makedonija možda nema veliku dreg scenu, ali ono što postoji zrači energijom, hrabrošću i raznolikošću. Jedna od umetnica koja svojim nastupima i stavovima donosi osveženje na balkansku scenu je Abhora Shon, kraljica koja se dregom bavi skoro dve godine.

„Iskreno, dreg je potpuno promenio i spasio moj život. Volim da kažem da je dreg pronašao mene u trenutku kada sam bila najviše izgubljena. Nikada nisam volela društvena pravila, rodne uloge niti da budem stavljena u kutiju. Oduvek sam želela da budem na sceni, da oživim svaki čudan kutak svoje mašte i da istražim sve strane sebe. Dreg mi omogućava da živim u potpunoj slobodi, što je oduvek bio moj san.“, priča Abhora, koja svoj kompletan dreg kreira sama: „Zapravo, šivenje i kreiranje look-ova je moj omiljeni deo drega!”.

Baviti se dragom u Severnoj Makedoniji, dodaje ona, nije jednostavno: „Kada sam tek ušla na scenu, postojalo je više prostora gde sam mogla da nastupam, posebno jedini kvir prostor koji smo imali, Komitet, a koji je ove godine zatvoren od strane vlade. Trenutno nemamo nijedan kvir prostor, a kamoli scenu za dreg nastupe. Ipak, mi nastavljamo dalje bez obzira na prepreke, jer iako je dreg scena u Severnoj Makedoniji mala, ona je neverovatno raznolika. Svaki dreg umetnik donosi drugačiji pogled na dreg, a upravo je ta raznolikost jedan od najvažnijih elemenata ove umetnosti.“

Abhora je imala priliku i da predstavi makedonski dreg publici van granica države. „Zahvaljujući Harem Girls imala sam privilegiju da nastupam više puta u Srbiji, i veoma mi je drago što srpska i makedonska scena često sarađuju. Takođe sam nastupala i na Kosovu, u Sloveniji, a i van Balkana, u Nemačkoj.“

U njenom dregu sve je promišljeno, pa tako i samo ime ima višeslojna značenja.

Moje dreg ime je, pre svega, igra reči sa ‘abortion’. Prava žena mi jako mnogo znače i čvrsto stojim iza njih. Žene su me odgajile, bez žena u mom životu ja ne bih bila ništa. Bez žena svet ne bi postojao. A bez ženskih prava ne mogu postojati ni kvir prava. Zato sam želela da moje ime samo po sebi bude protest i izjava.

Abhora Shon

Pored ovog značenja koje vuče korene u feminizmu i aktivizmu, drugo značenje imena je duboko lično i ukorenjeno u njenim iskustvima i odrastanju. Drugi sloj dolazi od reči ‘abhorrent’, što znači odvratno, gnušanje. Odrastajući, uvek sam bila čudno dete, ono koje su maltretirali, dete na koje su ljudi gledali sa zbunjenošću i gađenjem. Želela sam da povratim tu moć, jer dreg je upravo to, uzimanje bola i pretvaranje u snagu. Tačan trenutak kada sam odlučila kako ću se zvati bio je dok sam slušala EP Ayeshe Erotice o abortusu, posebno pesmu ‘Baby in the Kitchen.’“, objašnjava.

Kroz svoje nastupe Abhora šalje jasnu poruku: „Kroz svoj dreg uvek želim da pošaljem poruku slobode i autentičnosti. Želim da ljudi vide da možeš biti šta god poželiš, bez obzira koliko to bilo čudno ili nekonvencionalno. Želim da ohrabrim ljude da prihvate svaki deo sebe, čak i one delove koje su naučili da kriju. Moj dreg je podsetnik da je različitost moć i da upravo ono zbog čega si se nekada osećala kao autsajder može postati tvoja najveća snaga.“

Kvir zajednica u Makedoniji, kao i u ostalim zemljama na Balkanu, prolazi kroz težak period koji nas je zadesio promenama koje su se desile u SAD.

„Sa gašenjem USAID-a, prekinuto je finansiranje nevladinih organizacija koje su stvarale sigurne prostore za različite delove naše zajednice. Izgubile smo skoro sve sigurne prostore i resurse. Veoma, veoma sporo ponovo se podižemo, ali to je bio ogroman udarac, ne samo za dreg scenu, već za celu LGBTQ+ zajednicu.“, objašnjava Abhora.

Problemi zajednice, dodaje, često dolaze i iznutra: „Moramo biti iskreni i priznati da odrastanje kao kvir osoba na Balkanu nosi mnogo tereta. Celog života smo morali da se borimo i branimo samo zbog toga što postojimo. I taj način preživljavanja unosimo i u svoju zajednicu. Mnogi od nas postaju defanzivni i oštri, jer smo upravo tako naučili da preživljavamo u društvu. Ali kada prepoznamo da je pravi izvor takvog ponašanja okruženje u kojem smo odrasli, možemo početi da to prevazilazimo. Ako prestanemo da unosimo obrasce spoljnog sveta u našu zajednicu, možemo stvoriti zdraviji prostor. Na kraju dana, to smo mi protiv spoljnog sveta, a jedini način da idemo napred jeste da gradimo više razumevanja i solidarnosti među sobom.“

I na kraju, pitanje o poruci sa bilborda koji bi postavila u centru glavnog grada dobija snažan odgovor.

Ne bojiš se ljudi koji su drugačiji od tebe. Bojiš se osobe koja se krije duboko u tebi.

Abhora Shon

Najnoviji postovi

Ne propuštaj novosti!

Prijavi se na naš newsletter i ostani u toku.

Povezani postovi